Kokoši

      Ovo je jako lijepa i vrijedna životinja. Treba imati svoj prostor da nam ne uništi povrtnjak. Može pojesti sav zeleni neupotrebljiv materijal, a za uzvrat dati odličnu materiju u najsvježijem i najzdravijem obliku. To ovisi o tome kako s njima postupamo i čime ih hranimo.
      Uvriježeno je mišljenje da u gradu ne možemo držati kokice, da su prljave, da smrde, da prave nered, da skupljaju štakore. E, to sve nije istina, ako poštujete  sve što ću ovdje napisati. Naprotiv, one će pojesti sve ono što nećete vi, pa neće doći štakori i miševi privučeni mirisom otpada koji ste stvorili. Zašto ima puno štakora u velikim gradovima, a tamo se sigurno ne hrane kokoši????
      Boja njihova perja, jutarnji pjev pjetlića, prisnost koju će imati na ovaj način, spojeno s lijepom nastambom, zelenim okružjem u kojem će uživati i oni i vi, to je način koji ću vam ovdje prikazati. Vjerujte, od takvih zdravih životjnja dobit čete dnevno toliko jaja, koliko kokica imate. Jedne te iste kokice žive u mom dvorištu i do7 godina. Već se tako poznamo da kad donesem hranu, one ne bježe nego dolaze k ruci. Jedu iz nje, poznam njihovo javljanje, dobiju imena. One imaju također osobnosti u ponašanju. Primjerice, imala sam  jedno vrijeme dvije kokice potpuno različitih apetita. Jedna je živjela samo od zelenoga, a druga se hranila samo puževima. Znali smo je pratiti po vrtu, rukom pomicati biljke, a ona je kljucala  samo puževe, (fenomenalno). Samo je u zemlju obrisala kljun da bi mogla dalje jesti.
      Moje kokoši jedu sav otpad iz kuhinje pomiješan mljevenim kukuruzom. Dakle tu idu, kuhane krumpirove kore, jabučne nakon što popijemo njihov čaj, samljevene lupine jaja, ostatke s tanjura. Gulimo li korjenasto povrće, mrkvu, krumpir, čičoku, celer, možemo skuhati ostatke i dati njima. Gulimo li krastavce, buče, pasiramo li grah, osobito soju za mlijeko, tako da ostane gusti dio (okara), opet dajemo pomiješano s mljevenim kukuruzom, naravno neke ostatke moramo prokuhati i ocijediti da bi im bilo prihvatljivo. Prerađujemo li bobičasto voće pasirajući, ostanu nam koštice. Ako ih je mnogo, možemo ih prosušiti i malo pomalo umiješati u hranu za kokoši..
      Ako želimo imati lijepe i zdrave životinje nije na odmet davati usitnjenu koprivu. Može biti sušena i usitnjena te ju tako imamo cijele godine.Dobro ju je samo opariti kipučom vodom. Kokoši po tome imaju uvijek crvene, zdrave, krijeste .One su pokazatelj snage i zdravstvenog stanja životinja, ukras na njihovim tijelima. Stalno im treba biti dostupno sitno kamenje (sipina). To im je potrebno za probavu, čvrstu kakicu, što je isto pokazatelj njihovog zdravlja.Njihov želudac je koncipiran tako da se u volji (crop ) hrana pomoću  posebnih gastrolita omekšava. Njihov treći, mišićni želudac( gizzard ) drobi i probavlja  hranu pomoću kamenčića.

volja (crop) i mišićni želudac (gizzard)  imaju važnu
ulogu u probavi

      Zimi im mora biti toplo, a ljeti moramo izbjegnuti preveliko zagrijavanje nastambi, odnosno prostora na kojem se zadržavaju. Ogradite im. Tako dobijete prostor koji najprije ozelenite, crnogoricom sa sjeverne strane, ukrasnim grmljem, koje slobodno obrezujete ili je lijepo cvatnjom. Žičana ograda se može i ne mora vidjeti. Možete pustiti penjače, naime dobro bi bilo spriječiti izlijetanje kokica van, tako da visina ograde mora biti veća što su one manje. Znači biljke penjaći vam mogu biti od  pomoći kod uljepšavanja vašeg i njihovog životnog prostora. Napravite tako da ih vi možete promatrati, vaša djeca, unuci, da ne pitaju iz koje tvornice dolaze jaja. Nemojte se bojati mirisa. Onakav efekat kakav pamtite iz djetinjstva kod vaših baka neće se ponoviti, a ja ću vam ovdje detaljno opisati kako to izvesti.
      Prvo i osnovno, nijedna životinja ne može živjeti u gomili svojeg otpada. To znači redovito čišćenje, tvrda kakica zdravih životinja (ovisi o vašoj brizi), lakše se uklanja, pa neće biti mirisa. Napravite tako da budu stalno vani, ali da imaju zaklon od kiše (grm). Potreban je dio s pijeskom da se one mogu kupati u njemu. To je doživljaj vidjeti, poput egzibicija ostalih domaćih životinja. Znam, padne kiša, bude blato, ne može se čistiti, one budu prljave, ružne itd, Evo kako to izbjeći, a pomoći i njima i sebi.
       Prostor na kojem će biti napravite drenažu. Uklonite zemlju, dubine 20 -30 cm s površine, napravite obrub ciglom, željezničkim pragovima, impregniranim novim drvetom, betonom, kako god izaberete. Prostor ispunite debljim kamenjem, pa sitnijim i još sitnijim. Završni sloj, na površini neka bude u  debljini od 10 -15 cm, sitnog šodra, onog za parkovne površine. To će vaše koke kljucati, neće se skupljati voda, a one će biti čiste. Kad vam se čini prljav pograbljajte ga u neku kantu, nalijete gore vode i promješajte. Ubrzo će kamen sjesti na dno. Vodu izlijete na biljke ili na kompost, na čemu će vam one biti jako zahvalne. To je odlična prihrana.  Kamen isperite dok ne bude čist, pa ga vratite kokicama. Možete imati i stalnu rezervu kamenčića, čistih i spremnih za zamjenu. Tako sigurno neće biti neugodnog mirisa, jer neće biti zaostale mase, kokice će biti uvijek čiste, a sve se dobro iskoristi. Nađe li se trave u vodi dok perete kamen isplivat će na površinu i  nju  prvo uklonite.

kamenčići su teški i padnu na dno posude ispunjenene vodom
te tako ostanu čisti

       Ako nemate kućnog majstora koji bi napravio lijepu drvenu kučicu, s zaštićenim prostorima na kojima je lijepo i dok vani kiši, suho, a gdje se one mogu kretati, nabavite bale slame. Naslažite ih tako da kokice imaju skrovita mjesta, zaštitu i toplinu. Možete ih izdubiti uz pomoč motorne pile. Uz  to posadite bršljan, koji će se penjati po nastambi. Po njegovom lišću skliznuti će kapljice vode, pa će on imati funkciju krova.
       Kako držimo pse i mačke u svojoj blizini,( MAČJI OTPAD SE NE STAVLJA U VRT ), tako možemo imati i kokice i zaokružiti prehrambeni lanac oko sebe, pomoći svojim biljkama, opskrbiti se zdravim povrćem iz vlastitog uzgoja i iskoristiti sve blagodati (kokošji gnoj je vrlo vrijedan, vruć, pun N) koje nam priroda može pružiti.
      Evo, nije skupo, a može biti lijepo i korisno.