Vrlo se razlikuju od godine do godine. Uspoređivanjem zapisa koje sam vodila, primijetila sam velike vremenske razlike u svim aktivnostima u vrtu. Prema njima sam primjerice 1990 god 26. veljače sijala mrkvu, peršin, celer, rotkvice i špinat. 30. travnja sam sijala mahunu, tikvice, što je već za 15 dana sve niklo.
Sjetva i sadnja jednostavno je uvelike uvjetovana vremenskim prilikama. Sjetite se samo lanjske zime 2013, odnosno sezone radova. Tek početkom aprila zasjalo nam je prvo sunce. Uskrs koji je bio zadnjeg vikenda u ožujku bijelio se, mjestimično doduše, ali sve govori o tome kakve su bile temperature. Nekako nam se izgubilo ono pravo proljeće, a ljeta su postala prevruća. Zime, kad već spominjem nisu bile nekad tako duge i ekstremno hladne ili dogodi se, pretople. Sve je bilo nekako blaže. Spominjem to zato, jer je u sadašnjim uvjetima teže raditi s biljkama. Sve te promjene uvjetuju i promjenu ljudskih aktivnosti vezane za radove u poljodjelstvu.
Promatrajući biljke ne možemo postavljati radove po mjesecima. Htjeli to ili ne sve postupke uvjetuju biljke same. One prate rezultat vremenskih prilika i neprilika i pokreću sokove onda kad to uvjeti dopuštaju. Dok nam hladnoća ne dopušta da išta radimo one tada sporo ili nikako ne napreduju, tako da je sve to vrlo prirodno. Kako sunce i toplina pokreće nas ljude tako djeluje i na njih i nema brige da nešto nećemo stići.
Primijetila sam da mnoge biljke procvatu i ocvatu puno brže nego ranijih godina. To je uvjetovano porastom temperature, odnosno iz snježnih i hladnih dana zakoraknemo ravno u ljetne vrućine. Pratite malo, kako se perunike, jorgovani i sve biljke pomame za danom joj toplinom i ljepota cvata bude kratkog vijeka. Naravno, sve ovisi o tome kakvi su uvjeti, odnosno udio kiše i visina temperatura.
Nadalje, kad nam je blaga zima ostane prostora za napredovanje bolesti i nametnika, tako da koliko god ranije krenemo, postoji mogućnost da nas nešto uspori. Dobro je biti spreman, znati predvidjeti što nas čeka, a za to treba malo osluškivati i prilagođavati se. Zato je danas bitno imati neki zaštićeni prostor, kako ne bi ovisili o svakoj presadnici ili nečijem radu. Uvijek zato nečega bude, nešto uspije bolje nešto lošije. Zato ništa ne brinite. Sljubite se s prirodom i ona će vas podržati.
U problemima će biti oni koji rade monokulturu. Gledajte zašto, ako je za neku kulturu jako pogodna godina, cijena proizvoda će se srušiti, a ako je loša godina, imamo samo ono što neće uspjeti i opet loše za džep. Promijenimo li nastojanja (sebe i svoja razmišljanja) na koncu ćemo imati hrane za sebe svakako, a ponešto možemo i prodati. Jer što će nam samo brokula, ako ju ne uspijemo prodati. Trebamo i mrkve. Da kukamo nad njom i žalimo se? Neće se baš potrefiti da ne izraste ni jedno od toga. Osluškujte, uspoređujte, dobro je i zapisivati. Iz svega toga se može naučiti a ponajviše iz svog rada. Zato najbolje prođu mali vrtovi i okućnice. Tamo se svega nađe, ali se sve radi rukama.
U zadnje vrijeme smo često svjedoci, kako dobar urod lubenica ostane ne iskorišten u poljima. Rodilo je obilato, pa je cijena otkupa bila jako niska i nije samo naša nesposobnost u ponudi ili prodaji zakazala.To zna biti velika šteta, osobito ako je to obitelji jedini prihod. Tako si je sama podrezala krila. Mislili su veliki urod, dobra godina, velika zarada. Recimo da je bilo manje lubenica, pa uz to i mrkve, zar se ona ne bi prodala? Uz mrkvu idu lukovi, zbog očuvanja nasada od nametnika, a što bi falilo uz to i malo kadifica i nevena, koji također sprečavaju napad nematodama. Njihovi se cvjetovi isto tako dobro mogu prodati. Da bi se sve to dobro uskladilo treba imati i neki zaštićeni prostor za uzgoj, kako se ne bi trebali žuriti s presadnicama na otvoreno. Ovo je sad bilo za veće uzgajivače, a bit će još takvih poveznica.
Nemojte se dati obeshrabriti ako vam netko kaže da recimo u proljeće nije vrijeme za gradnju komposta i visokih gredica. Ako ste tako odlučili sigurno ćete naći dovoljno materijala da sve obavite. Nećete pogriješiti. U takvu ćete gredicu tada saditi buče, tikvice, a sljedeće sezone ćete eksperimentirati s ostalim kulturama. Bućama neće smetati svježe formirana gredica, a barem će biti tog vrijednog povrća.
Vrijedne su nam i informacije meteorologa, koje su podosta točne u prognoziranju onog što nas čeka, tako da nam to može pomoći u biranju kultura, vremena sadnje i svih postupaka. Npr, ako se očekuje vruće i suho ljeto to je vrlo pogodno za salatu endiviju, jer ona bi na kiši samo trunula, a druge će vrste salata na visokim temperaturama brzo pobjeći u cvijet.
Nećemo pogriješiti ako uklonimo nešto suhih grana s voćaka, ukrasnog bilja, radi estetike i zdravlja istih, ako pokratimo grmlje da bi se zgusnulo, pogotovo ako je u službi živice. Kada se prognoziraju vrlo visoke temperature ne vrbujte vrtlarskim načelima, jer gušća živica lakše će podnijeti takve ekstreme, a i vi uz nju, takvog gustog sklopa. Kad to prođe stignete je porezati.
Pravilo je znači da pravila nema. Pravilo je da istražujte i kombinirajte i mijenjajte usjeve. Priroda je prekrasno složena i povezana. Čak ne znači da nešto što je uspjelo susjedu da će i nama, ali to ne znači da iz njegovog iskustva ne možemo nešto naučiti.
Nema komentara:
Objavi komentar