Ilovast premaz za voćke

        Radi se o premazu kore voćaka, kao i debljih grana. To nikako nisam mogla prihvatiti kao nešto dobro za voćke, a kad sam prvi puta o tome čula, držala sam to kao neku zaostalu metodu naših starih koja će dovesti do gljivičnih oboljenja stabala. Apsolutno sam je zaobilazila uz podsmjeh. Radije sam koru premazivala vapnom, međutim sada su me vlastita iskustva uvjerila u dobrobit ovog načina zaštite. Naravno, trebalo je prihvatiti nešto neobično, pa kad sam to savladala tada sam mogla dalje.
         Naime svi smo navikli da ja kora voćaka hrapava, oštećena, ispucala, sve samo ne da je glatka i zdrava. To je nešto što se podrazumijeva, ali tu je zapravo uzrok. Krivo razmišljamo, pa krivo i djelujemo, tako da ju još svojim djelovanjem dodatno oštećujemo.

netretirane breskve, već dvije godine obilato rađaju

          Takva oštećena kora redovito je mjesto na kojem se razmnožavaju nametnici, i koji se tamo imaju gdje sakriti u periodu mirovanja voćaka.To je zapravo toliko prirodan slijed i apsolutno logičan.
           Kora je zapravo produžetak tla,tako da sve stablašice možemo prihranjivati i štititi preko nje.
Dakle obična ilovača pretvorena u pastu, tako da je oplemenimo, čajem preslice bit će već puno, ako ne znamo ništa drugo. Ona će se na kori sasušiti, stvoriti nepropustan sloj te tako zarobiti štetnike, koji neće moći izaći u krošnju.Tako stvorimo prepreku nametnicima,a zapravo usput dodajemo snagu i hranjive elemente biljkama . Za uzvrat kad ih počastimo takvom dobrobiti, naše voćke donose zdravije plodove, a mi ne posežemo za nikakvim sredstvima za prskanje.
            To je toliko jednostavno, a toliko dobro i prava je šteta da se to ne prakticira.
Zapravo postupak je takav, da najprije čeličnom četkom očistimo koru i skinemo sve što želi otpasti. Nakon toga nanosimo pastu od gline. Vjerujte čak nije važno koje je doba godine. Bolje je to napraviti ikad nego nikad, mada, evo jesen je idealno vrijeme. Imamo li problema s zečevima, srnama možemo u takvu pastu dodati krv, bilo koje životinje, što će odbiti životinje da glođu koru stabala.
         Receptura za pastu glasi: 15kg gline,15kg kravlje balege,15 l čaja od preslice,3kg štirke,3kg drvenog pepela, 2kg golubljeg izmeta. Mogu se dodati i biodinamički preparati, no ne želim svoju čitalačku publiku opterečivati time. Budući je to puno složenije ipak preporučuje povezivanje s ljudima koji se time bave, te praktično usvajanje znanja iz tog područja.
          Upornošću, odnosno ponavljanjem postupka uočit ćemo da kora zapravo postaje glatka. Naravno da za to treba vremena, pa iz tog razloga obavite taj postupak što prije.