Bila sam dijete, kad je moja mama brala proljetni maslačak ( Taraxakum oficinale) za salatu. Zajedno smo biciklima otišli malo van grada, do prvih polja. To je bilo normalno. Nađite danas maslačak u polju. Način na koji obrađujemo zemlju, službena poljoprivreda, osiromašuje nas za mnoge divlje biljke. Sami sebe ugrožavamo. Maslačak još zovu divlji radić. Pročišćava jetru, obogaćuje tijelo vitaminima, mineralima. Njegova gorčina je ljekovita. Sve što prirodno potiče metabolizam, jača sve unutarnje organe, a samim tim pročiščuje tijelo.
Stolisnik (Achillea millefolium) nije širokolisni (korov?). Njegovi bijeli sitni cvijetići i specifičan miris sigurno je bio sastav poljskog buketića ,svakog od nas, bar jednom u životu. Čest je u čajnim mješavinama za liječenje, podizanje imuniteta, liječenje bubrežnih bolesti, čišćenje krvi, za iscjelivanje rana.
Kamilica,(Matricaria chamomilla) tko za nju ne zna? Liječi upale, Što god da bude maloj bebi, našim očima, želucu, kad smo prehlađeni, umorni a san ne dolazi i tako u nizu situacija, koristimo taj čaj. Ovo su tri najčešće biljke, uz svo bogatstvo biljnog svijeta, koje su vrlo poželjne, dio sjenokoša, prehrane životinja, koje mi tako olako tamanimo. Sve one ostavljaju djelić sebe u tlu, na čijem korijenu žive neki kukci, pauci i nevidljivi mikrosvijet stvarajući ravnotežu nametnika da se pojedini ne umnože.
Kopriva (Urtica dioica), biljka je koju poznaju svi zbog njenog žarenja. Malo tko zna za njenu apsolutno svestranu primjenu. Možemo ju koristiti za prehranu, za masažu, u vrtu kao biljku za prihranu i zaštitu bilja, u prehrani životinja. Sjećam se svjedočanstva jednog starijeg čovjeka, koji mi je ispričao kako je svoja leđa izlječio upravo njome.Često su ga ukočena leđa sprečavala u obavljanju svakodnevnih poslova dok se nije " izmlatio" koprivom. Isprva je to teško podnošljivo žarenje, ali brzo dolazi do olakšanja, lakše pokretljivosti, i kad to probamo, blagoslovimo njeno postojanje.Ona može izrasti samo na humusom bogatom tlu.
Bokvica (Plantago major i minor), odličan kod gnojnih rana, plučnih bolesti, biljka koju ne možemo samo tako otkinuti, nego se njeno elastično tkivo razvuče prije nego pukne, čisto pri tlu. Po tome ju pamtim još kao dijete.
Vodopija (Cichorium intybus), cvate sredinom ljeta u prelijepoj plavoj boji. Za perioda suša može biti hrana sitnim životinjama,poput kunića.
Odoljen ili valerijanu( Valerijana officinalis), smo već tako uništili da ga treba tražiti On je bio dinamička biljka, kojom osiguravamo toplinu, te u razdobljima velikih smrzavica njome vraćamo stabla voćaka u život.
Preslica (Eqietum arvense) pomaže kod vraćanja gljivica u tlo, tj gljivica koje se namnože u kišnim razdobljima, visoke vlage zraka i topline, pa nam ugrožavaju povrće. To su bolesti pepelnice i peronospore.poznate jer ugrožavaju rajčicu, krumpir, lozu.
Slak ( Convolvulus arvensis) je jedan uporan širokolisni korov koji vas tjera, da vodite računa o kakvoći , a osobito rahlost tla. Njega se može iskorijeniti samo tako da se ga redovito korijenom vadi iz zemlje. Budući je krhkog korijena to pričinjava problem, sve dok je tlo sabito. Zato je on dobar pokazatelj stanja u tlu. On vas trenira da budete strpljivi, jer samo tako se može raditi na zemlji.
Pirika(Graminis rhizoma) kostrva (Echinochloa crusss galli), osjak prkosi i gdje su oni glavni ništa nema šanse izrasti.
Nabrojila sam nekolicinu biljaka, koje se sve rjeđe mogu naći na poljima, odnosno ili ih zaguše jako dominantne. Suprotno ovom opisanom, danas imamo polja s uglavno nekolicinom teških korova koji se ne mogu lako istrijebiti. Baš naprotiv nekih nikako da se riješimo. Uporno niću, jako nas namuče, a zapravo oni nam samo govore u kakvom nam je stanju tlo.
Raznovrstan korov, šarolik, može rasti samo na zdravom tlu, doslovno takvom da će na njemu izrasti svaka kultura i postati ne samo hrana nego i lijek. To je osnova zdravog uzgoja,pravi i zdravi temelj kojim se možemo uspinjati u svim smjerovima napretka.
Za takav način rada potrebna je doza znatiželje, ustrajnosti, ljubavi,a iz toga zapravo proizađe mudrost i iskustvo koje daje moć. Tako se gradi stabilnost stvaranja i prihoda.
Uopće nije potrebno posezati za teškim herbicidima ili invazivnim metodama kako bi se nečeg riješili. Dovoljno je popraviti kakvoću tla kompostom, odnosno povećati količinu humusa, što postižemo i planskom sadnjom kojom mijenjamo vrstu kulture zbog ravnomjerne potrošnje hranjiva.
Tako čuvamo tlo, na kojem se dalje sve događa prirodno.
U biodinamici postoje metode kojim možemo smanjiti količinu korova. Jako puno znači ako češće pokosimo kako se određeni (invazivni, dominirajući) ne bi osjemenjio.
Sama gradnja komposta također je vrlo vrijedna metoda za pomoć, jer u njemu uz pomoć sitnih živih organizama koji se hrane biljnim štetočinama te i većinom sjemenja korova, tako da njome smanjujemo količinu problematičnog.korova. No međutim u tom kompostu nikako ne smije biti dijelova pirike i zečje soce, kostrve jer će mo ih tako samo dalje razmnožavati.
Što je bolje pokriveno tlo, raznovrsniji korov, tlo je u boljem i prirodnijem stanju.Zato se ne treba rješavati korova, ljutiti se što postoji i iči do njegova istrebljenja. On je pravo bogatstvo i zapravo pokazatelj kvalitete zemlje na kojoj uzgajamo hranu.
Ukoliko posežemo za herbicidima rješavamo se većeg broja biljaka, naravno, ali nekih upornih se nečemo nikad riješiti i tada oni postaju dominantni, tako da su izazov za stručnjake koji će tražiti način kako ih se riješiti. Stvaraju nove pripravke, moćnije, skuplje, reklamiraju ih, zarađuju na neznanju i to tako treba biti.
Za sve one koji su znatiželjni, koji žele raditi, žele naučiti, na ovim se mojim stranicama nalazi dovoljno informacija koje se međusobno nadopunjavaju, te tako stvaraju sliku svih aktivnosti u pravom smjeru, smjeru napretka.
26. 07. 2015 Kako bi bila dovoljno jasna želim dodati i naglasiti, da volim plijeviti svoje povrće. Uživam u tome što ima crijevca,maslačka,koprive, poljske preslice, te raznih kultiviranih biljaka koje same iskliju. Piriku lagano čupam sa svim korijenom u ranoj fazi. Slaka mi se nađe zbog ne dostupnog mjesta iza ograde, ali će to bršljan koji će sve prekriti, uskoro, spriječiti njegovo razmnožavanje.U dovoljno vlažnom tlu i njega izvadim s velikim dijelom korijena. Ništa ne dominira, nema ga mnogo, ali znam da je tlo humusno, jer je sve jedro i tamnozelene boje. Preslica mi dobro dođe za čaj kojim liječim i sebe (ako treba)i biljke, a maslačak jedemo na salatu. Prema tome, uklanjamo ga, ako želi biti veći od kultiviranih biljaka, ali isto tako znamo kakvo nam je tlo. Te informacije su jako važne, za nastavak naših aktivnosti u vrtu i polju.
Sve ostalo jako dobro dođe na kompostu, za prehranu životinja i slično. Svaka biljka svojom razgradnjom povećava količinu humusa u tlu, odnosno prolazi još jedan ciklus, ako je hrana životinjama, tako da ništa nije suvišno. Raznovrsne biljke trebaju postojati, a mi trebamo biti mudri da se one ne pretvore u dominantnu materiju.To je danas čest slučaj.
Ako nema životinja koje bi ih pojele, bit će odlične za kompost.
.
Nema komentara:
Objavi komentar