Gradnja komposta

       Namjerno pišem sad o ovoj temi, bez obzira što je proljeće. Tako ćete se stići pobrinuti za materijal, isplanirati si aktivnosti oko te akcije, osigurati položaj sjene nekom biljkom koju sad možete posaditi i sl. Ako ste odlučili uzgajati vlastitu hranu trebate se pobrinuti uzgajati je na kvalitetnoj podlozi. Dodavanjem zrelog kvalitetnog komposta osiguravamo zdrav i snažan urod.  Kad je nešto što je nadohvat biljci, oko čega ona ne treba stvarati napor, tada bude jača i bujnija.  Dobro je odabrati mjesto na koje ne dopire sunce, stvoriti ocjednu podlogu  (poželjno je staviti kamenje ispod),a tada  počnemo slagati sav otpad koji imamo u vrtu,To mogu biti suhe grane i grančice voćaka, lišće, slama, posušena travu od košnje, kukuruzovina, stabljike svog prošlogodišnjeg povrća, sve što je  razgradivo, što nam ne treba i stvara nered možemo vratiti kroz kompost biljkama kao hranu.
      Hrpu radimo najmanju od jednog metra kubnog. To je minimalna količina dovoljna za sagorijevanje i postizanje topline kojom postižemo pasterizaciju. Materijal je dobro usitnjavati na komadiće od 5 cm. Usitnjavanjem osiguravamo brže raspadanje. Hrpa dobiva dovoljno zraka između komadića koji nisu premali, a opet smo usitnjavanjem osigurali dobru razgradnju. Znači kad osiguramo toplinu i zrak preostaje još vlaga. Zato kompostište smještamo na sjenovito mjesto kako se putem sunca ne bi isparavalo previše vode. Naravno, tokom slaganja hrpe potrebno je polijevati, odnosno miješati suhe i mokre sastojke. Naravno i kod učestale suše isto ga je poželjno poljevati. Ovdje ništa ne sabijamo, jer nemamo slojeve, nego samo hrpu širine najmanje od 1m (može i šire), a dugačku koliko želimo.
       Kad ste negdje to vidjeli na polju? Svaka čast izuzecima, ali za njih ja ovo ne pišem. Sad si zamislite kako bi to bilo kad bi naši poljoprivrednici umjesto što pale prije oranja ili samo podoravaju takav materijal slagali ovakve hrpe. Ne bi im bila potrebna sredstva za zaštitu kukuruza i ostalih žitarica, znači ne bi trebali poticaje države, bili bi samostalni, žitarice kvalitetnije, neprskane. To jest posao, ne poričem, ali je mogući i dugoročno gledano, vrlo pozitivan. Kompostiranjem uništavamo uzročnike bolesti biljaka, zato jer je to prirodna pasterizacija (stvaranje temperature od 70 stupnjeva). Na taj način smanjujemo i pojavu insekata, koji uvijek sljede iza biljnih bolesti. To je prirodni sljed. Naravno, dolaze određeni insekti koji su izričito vezani za određenu biljku, koji se zato što je već oslabljena razmnožavaju i obitavaju na njoj, pa ona tako postaje domaćin, a sami insekti loši jer su zapravo dominatntni. Povečava im se broj. Naročito površinskim zakopavanjem ostataka od prošle uzgojne sezone potičemo razvoj bolesti biljaka, razmnožavanje štetnika, a time korištenje sredstava za zaštitu bilja.
      Naravno da s takvom ne kvalitetnom hranom u tijela unosimo materiju zbog koje sami obolijevamo, pa nam i tu trebaju kemijski dodaci u obliku lijekova.
      Iskustva kažu da je najbolji prostor za kompostište zaštićen lijeskom, brezom, bazgom, jer i ta stabla luče određene materije koje potiču razlaganje. U hrpu nikako ne stavljamo uzlučevine pasa, mačaka, ljudi, plastiku, metal, pogotovo aluminij, baterije  itd,  Međutim niti korijeni višegodišnjih korova, oni dosadni površinski poput zečje soce, divljg sirka, pirike nemaju što raditi u kompostu.
     


Ovo je zlatnica s nježnim i krhkim korjenom, koji se lako
lomi kod pljevljenja. Motikom bi je samo razmnožili.

     Isto tako dodavanjem komposta u tlo promijenit ćemo korove u vrtu, polju, vinogradu, voćnjaku, svugdje. Rijetki nametnici i bolesti prežive temperature od 60 - 65 stupnjeva, koliko se stvori u prvoj fazi razgradnje komposta.To je temperatura u dobro složenom kompostu. Njega nije tako jednostavno napraviti, ali ne mojte odmah odustati. To je vrijedno savladati,Temperatura koja varira, varira zbog sastava u hrpi, a veću toplinu postižemo dodavajući  životinjsko gnojivo.( do 70 stupnjeva)
     Naši poljoprivrednici to ne rade, tako da se na polju razvijaju bolesti poput kukuruznog moljca, pa budući je to česta kultura u poljima, česta je najezda tog moljca. Spaljivanjem ostataka možemo smanjiti njihov broj, ali isto tako smanjujemo  količinu humusa, jer ne omogućavamo organskoj materiji da oplemeni tlo, nego ju pretvorimo u vatru. Ona sagori i odnese onaj dio koji bi zemlju oplemenio. Inaće kukuruz je takva biljka koja je sama po sebi jako zahtjevna i  bitno osiromašuje tlo. To znači iz priloženog, da puno toga bacimo u zrak, pri čemu je velika stavka i njegovo zagađenje.
      Čovjek je taj koji bi trebao osigurati razlaganje uz sagorjevanje na 50-70 °C. To priroda ne može sama. Budući da smo mi dio nje, trebali bi tako djelovati, pomažući joj stvoriti ravnotežu. Ni jedna vrsta insekata ne bi bila dominantna kad bi čovjek djelovao podupirući prirodu.
       24 .07 2015 moram dodati da mijesto za kompost obavezno treba biti zaklonjeno stablom, grmom ili čak natkriveno. O tome ovisi da li će kompost biti"zdrav!", da doslovno tako. Njemu je potrebno dodavati vode tako da bude samo jednakomjerno vlažan, nikako mokar. Kad je mokar tada je sabit i materija je sljepljena. U njoj nema dovoljno zraka koji bi potaknuo pravilnu razgradnju. Dobije neugodan miris i treba ga obavezno čim prije presložiti na drugu hrpu, da se ravnomjerno rasporede suhi i mokri djelovi.Treba imati kompaktnost, bez suhih i mokrih zona. To je isto česta pogreška. Ako je cijeli mokar i težak potrebno je dodati suhe sastojke. Naravno da to sve produžuje proces raspadanja i kasnije čemo ga moći početi koristiti. 
       Kompost može biti i presuh, što također sprečava  jednakomjerno sagorjevanje materije . Tada se treba sav navlažiti, mlakom vodom da ga ne rashladimo.
      Važna je veličina grančica  jer što su manji komadići otpada, procesi prije krenu, stvori se kompaktnost mase ( 1m kubni,minimalno) te se tako postigne željena temperatura, a sve faze sagorjevanja : 
                 1) zagrijavanja-pojava bakterija
                 2) prorastanje gljivicama, prepoznamo bijele naslage na materiji
                 3) faza sa raznim paucima i stonogama
                 4) kad ga ostave i gliste
       će stvoriti zdravu materiju. Ta materija lijepo miriše na šumsku zemlju.