Malčiranje

      Ako strojno (kompostirka, stroj za drobljenje biološkog otpada) usitnite sav otpad od biljaka on  može poslužiti u pokrivanju tla. To se zove malčiranje. Volim malčiranje. Njime čuvate vlagu, stvarate živo tlo, jer omogućavate rad  mikroorganizmima, svim  kukcima, kukuljicama, većim, manjim, paučnjacima, i tako do glista. One su zadnje u preradi komposta. Tek kad odumrla materija prođe kroz  probavni trakt gliste onda postaje zdrava za biljku.

životinjsko i biljno carstvo u zajedništvu

     Malčiranje izbjegavam kad sijem sitno sjeme, jer gliste pomaknu sjemenku koja treba mir u trenutku naklijavanja. One to rade dok vuku materijal za malč u dubinu. To se može vidjeti, kad odumrle travčice jednim svojim djelom stoje okomito uvučene u zemlju, što je bolje uočljivo na putevima, tamo gdje hranimo domaće životinje, poslije kiše i sl. Isto tako ako je jako puno kiše, tada ga je dobro privremeno ukloniti, jer pogoduje puževima. Nekad je potrebno okopati tlo oko biljaka. To je takođe trenutak kad ga razgrnemo i vratimo nakon zahvata, ako nije premokro tlo. Malčiranje nam omogućava čuvati tlo od korova, jer na mjestu gdje je tlo pokriveno nema sunca koje potiče rast korova. Zapravo vrt izgleda puno urednije a mi  manje grbimo leđa. Ako je suša malčiranje nam čuva vlagu, a time što manje zalijevamo čuvamo strukturu tla. Spominjala sam biljke sitnog sjemena. Njih malčiramo kad iskliju, odnosno porastu koji centimetar. Čudesan je to zahvat, a vrlo jednostavan. Znači pokrivajmo tlo usitnjenim organskim materijalom, uživajmo više, a radimo manje. Jedino pokriveno tlo je u šumi, a sve funkcionira. Zašto ne bi učili od prirode. Neki tvrdokorni korov je puno lakše ukloniti iz tla upravo malčem. On teže naklijava, a tlo je rahlije pa ga lakše mehanički uklonimo. Posao mora biti užitak, a ovo je način kako to ostvariti

ciglom označene staze daju uredan izgled vrtu

     Nema većeg problema nego dok se gusti i uporni korov naseli na naš vrt, ili ako započinjemo vrtlariti na takvom terenu. Tada je jako bitno kao postupamo. Najgore je alatkama razmnožavati sjeckajući korijenje. Potrebno je rahliti i vaditi u cijelosti korijenje biljaka koje su problem. Ako je to manja površina onda su tu bio-vile, a na većim vrtovima ili polju  podrivač. To je onda zahtjevno , ali isplati se potruditi, jer se kasnije lakše radi. Sljedeće je, pustiti nekoliko dana da proklije korov koji je tada nježan i mlad.  Naknadno ga  izvadimo iz tla s grabljama. Tek nakon toga možemo sijati saditi i malčirati.